Guaraníme mbo’epy, deuda pendiente

Mbo’ehaohárupi tetãme heta mitãme oipysóvo guaraní, oguahëvo eskuéla-pe, ombo’e opaite mba’e castellano-pe. ¿Ikatúpa upéicharõ oñemoarandu mitãnguérape ñe’ë jojápe?

 

“Paraguayo ikoygua”, “nahesakãi voi pe oje’éva”, ñr’ë ñahendúva py’ÿi jajepokuaa ñahendu, ñañeha’ãrõ ñañomongeta táva’i rehe térã pe oúva interior-gui, ñaporandúse chupe hasy chupe ombohovái ha ñandéve avei ndikatúigui jasyry porã ñomongetápe.

Techapyrã omboguata peteï hembiasa añetegua hi’apañuãiva, michïmi guive oñe’ë guarani isy ndive ha hogayguakuéra ndive hekove pukukue, oporandúta castellano-pe, hasy chupeojeipyso haguã tema ohendúva.

Ko’ã mba’e ohasa mitãnguéra ohóva mbo’ehaópe ha noentendéi mba’eve, péicha oreko periodo de exámen inota naiporãmbái; oipysóva guaraní ha imbo’ehára oñe’ënte castellano. Ko situación ome’ë ichupe heta compatriota péva nivel inicial ha oúvo tavaguasúpe oñemoarandúva universidad-pe.

Heta institución rupi oñembo’e guaraní ñe’ë mokõháramo, ha’éva iñe’ë ñepyrü (lengua materna) ha heta tavaygua avei. Ko ára Ñe’ë Guarani ára, 25 de agosto, oñeikotevë ojehecha debate ojeguerekóva situación actual mbo’epy ha punto ndaipóriva mandu’a.

Según magister lengua guaraníme, Eliodora Verón, oiporavova’ekue “bilingüismo en la formación docente nacional ”itesíspe, ñande realidad sociolingüística oreko imba’évante, roguereko umi tenda lengua materna ha’éva guaraní, oïva’erã peteí diseño A, ohaíva’erã Ministerio de Educación y Ciencias, ha diseño B, ha’eva umi hispanohablante-pe guarã, iñe’ë ñepyrü castellano.

“Tesis oikuaaukávape mba’éichapa oñandu mbo’epy oïva oñembokatupyrývo formación docente ñe’ëkõime guarã oguahëma ha omohu’ã umi mbo’ehára noñembosakóiri omohendávo programa tekombo’épy ñe’êkõime tal y cual oje’eháiva ñane sistema rehegua”, he’íva.

Omombe’u avei iñepyrüme reforma oñemohenda ha omoïva tembiasa iporãva, upéicha oñemodifika programa ome’ëva tesape umi mbohapy diseño oikóva.

“Che aikuaáva noñemohendái, ko’ã ára ohóvape namoñe’ëi ni ndaikuaái upe osëva evaluación oikóva formación docente-pe. Ohasáma pa ary ikatu ha’e ndéve néirãha formación docente ndorekói capacitación competencia bilingüe-pe”, he’i.

Mbo’ehára Eliodora Verón, omba’apóva instituto privado-pe coordinadora área guaraníme, he’i jey oïha peteî metodología ha pedagogía iñambuéva ombo’e haguã ko ñr’ëmokõiha ha ojapóvo péicha avei ha’e pe omboguatáva jeharurã gotyo. “Upéicha ningo opa semilingue ha no bilingüe coordinado ramo pe ojeipotaháicha”, he’i.

Guaraní hablante ramo, iñe’ë ñepyrüva idioma nativo, oikotevë oiporu guaraní ñe’ë hembiporu ramo ombo’e hagu ambue materia hs’eh´´aicha matemática, ciencia, salud, ambuéva avei mbo’erãs. Ojeporuva' erãnte ha iñe’ëme upéicha añoite orekóta soltura ha oguahë aprendizaje íntegro-pe.

Oñeikotevë capacitación umi mbo’ehárape, avei oñeikotevë materiales opáicha área ore ñe’ë nativo-pe.

Heta ary ohóvape Ministerio de Educación y Cultura ha’eñoite oñeha’ã mbo’ehaópe hi’ área guive. Especialista oguerovia ningo ikatúha oñeikotevë ojeporu oipysóvo Ñe’ë opávave tendáre, anínte mboehao nte pe ojapóva tetãme.

“Heñói guive Secretaría de Políticas Lingüísticas ojeguereko peteï órgano rector, ha’eva’erã peteï política de Estado, ndaha’éi gobierno ha agún ministerio-nte pe ogueroguatáva. Ko’ágã joaju institución rehe, mandu’a oïva’erãha ko’ã tipo de institución ndorekóiva pytyvõ económico, omba’apo porã ohóvo”, he’i jey.

Ñane retã latinoamericano añoite pe orekóva mokõi idioma oficial: ñe’ë guaraní ha castellano. Peteïva ko yvy járape umi originario ko yvýpe heñóiva’ekue ha opavave ojheja ñandéve ijepokuaapy, pohã ñana medicinal. Upéva rehe ndorekói valor cultural ha científico.

Ñorãirõ Chaco (1932-1935) oikóva’ekue, ogueroguatáva Paraguay ha Bolivia, ovale comunicación ha’ekuérante oikuaáva ha’eva upe santo y seña oiporúva boliviano-kuéra noentendéiva, ha heta historiador-kuéra ogueroviáva victoria hese ae oikóva.

Ndojeguerohorýiva’ekue umi “guarango-pe” oñandúva umi yvatpeve oikóva ha’eha itav´va ñe’ë. Péicha omboykéma voi ko ñe’ë ndojehayhúiva, mbovyv´´ema ko’ágã.

Ojekuaa oïhague peteî persona tetã ñande ykéregua , Argentina, he’iva’ekue: “Nañemoaandu mo’ãi guaraní, ndovaléi chéve, ¿ndovaléi”, ha ñembyasy ome’ë oïha gueteri gente Paraguaýgua he’íva ha’eha peteî lengua obsoleta.

Péicha katu, umi oikóva okaháre ha omañáva namombyrýéte, ohayhu iñe’ë guaraní oikovéva, nomanói ha omboy’u jave terere ýrõ ka’ay omombe’u tembiasakue ha pukarã ome’ëva py’arory, he’i ñe’époty opurahéi ha oguahëva mayma tapicha ñe’aite peve umi mborayhu rembiasa ha ñorairõ guasu ymaite. Péicha heta mba’e ndikatu moãi omboyke Guarani Ñe’ë.

Lea en Español:

http://www.abc.com.py/especiales/fin-de-semana/que-pasa-con-los-guaranihablantes-1625803.html

Enlance copiado
Cargando...Cargando ...