Grupo ayoreo todobiegosode opytáva aislado Paraguay-pe ha'e oiméva aldea gala he'ívo Imperio romano jeike. Peteî cultura oguepa potaitéva ambuégui. Muralla rangue, umi nativo oime Ka'aguy korápe ome'ëva ichupe ñangareko ha sustento ymaite guive. Ha ndaha'éi tropa militar oresistiva'erã, sino omboguatáva máquina topadora ombyaíva ohóvo umi ka'aguy territorio oikohápe colonización española mboyve.
Chaidí tenda oimehápe asentamiento totobiegoso osëva hi'ábitat natural-gui: ka'aguy rypy'üva Chaco paraguayo-pe. Ko ka'aguy vegetación oguejýva, cactus ha jaguares, sékaite rire ha inundación, oimehápe Alto Paraguay tavaguasúpe, hi'aguï hikuái Bolivia-gui ha mombyry Paraguaýgui, okañy gueteri hikuái umi nativo totobiegoso araka'eve sociedad envolvente ndive ndojehe'áiva.
Ka'ekuéra ijehegui ombotove “coñone”, he'iséva “noentendéiva mundo-pe” idioma ayoreo, término omoîva umi extraño-kuéra oikóva ika'aguýpe. Ijoyke'ykuéra ojoajúva noiméívo en condiciones ojapo haguã: ecosistema ñemongañy oikégui topadora umi empresa ganadera invasora-kuéragui.
Unite al canal de ABC en WhatsApp
Umi Empresa
Mbohapy empresa terrateniente, Yaguareté Porã, de Brasil, Carlos Casado S.A., capital español, ha paraguaya Itapotî oreko título de propiedad haimete 2,8 millones hectárea, según umi antropólogo, oikeva'ekue territorio grupo ayoreo, oikova'ekue Bolivia sur gotyo ha región chaqueña Paraguay-pe.
“Ore roprotegése ore joyke'ykuérape ha roikotevë Estado ojogua ha oñangareko ore territorio ancestral”, he'i Efe Porai Picanerai, kásike totobiegoso Chaidí-pegua. Picanerai oikova'ekue ka'aguýpe oguahë meve 1986 ambue ayoreo armado omondóva Misión Nuevas Tribus, peteî grupo evangélico estadounidense ymaite guive oïva Paraguay-pe, oguahë aldea-pe, ha imandu'a.
“Ajuka mokõi tapichápe adefende haguã che familia”, he'i. Upe enfrentamiento ogueru irundy indígena omanóva ha osë ka'aguýgui 40, péicha he'i ONG Iniciativa Amotocodie y Gente, Ambiente y Desarrollo (GAT). Upéte guive, umi totobiegosode osë ohóvo ka'aguýgui, ombohováivo enfrentamiento violento térã ndorekovéivo moõpa ohóta hickuái.
“ETNOCIDIO”
Upe káso Ingoi Etacori 40 ary ha Carateba Picanere, 70, osëva ka'aguýgui ary 2004 jave opytávo ha'eño carretera abierta rembe'ýre oimehápe estancia hi'aguïva. Etacori oreko gueteri umi marca iñakãme iñakãrangue trenzado ojepokuaáva hese, he'iháicha ipueblo kuaandy. Itúva ha umi mbohapy joyke'y oikovéva ka'aguýpe, oasegura.
Opyta 120 pueblo ha'eño continente americano-pe, heta ojoajuhápe Brasil, Venezuela, Colombia, Ecuador, Perú ha Bolivia. Umi totobiegoso oikóva Paraguáipe ha'e Cuenca Amazónica-pe ha'eñoitéma káso, según ONG.
Ombopya'éva industria ganadera ko'ã ary ohóvape Chaco paraguayo oreko tasa de deforestación ijyvatevéva mundo-pe, según ONG ambientalista Guyra Paraguay. “Pe ganadería, ohekáva petróleo ha madera preciosa ha'e gueteri responsable ko etnocidio ohasáva umi totobiegosode”, he'i Glauser, director Iniciativa Amotocodie-gua.
Según Glauser, heta umi totobiegosode oheja ka'aguy ndorekóigui contacto. “Ombotavy hikuái chupekuéra, umi guaigui ha tuja mimi oikme upe estado de shock sociedad envolvente rovake, nahesakãi chuekuéra umi mba'e ndorekóiva sentido”, he'i.
Relatoría de la ONU para los Derechos Indígenas, umi organizaciones Amnistía Internacional ha Survival ojerúre hikuái Estado paraguayo opyta upe intervención ilegal territorio ayoreo ha orecupera umi yvy ancestral ojeruréva. Péicha experto ko'ã mba'épe ome'ë tesape'a ramo umi arma ha mymba ojapiva'ekue, oheja umi “silvícolas” pypore, producto omboguéva ka'aguy.
Upéicha avei avistamiento clan familiar ohasáma mokõi jasy territorio ndaha'éiva imba'éva jepiguáicha, según ONG. Okañy hikuái ohenduvo umi máquina topadora, umi tractor ha ohechakuaáma mbovýmaha umi mymba ka'aguy, oheja haykuerépe tekove milenaria araka'eve nombyaíriva medioambiente.