Péicha ojuhu calle-pe peteî indígena omba’apóva artesanía-pe ha oñeprandu ichupe guaraníme mba’épa hembiapo, upéicha nativo ombohovái noñe’êiha guaraníme ha’égui ecuatoriano.
Ha’e Inca Franklin González Lara parcialidad Chuar amo Amazonia gotyo, he’íva ha’e ojapóva mokõi jey Paraguáipe ohecháva Paraguaýpe ko’ã indígena ane retãme oikóva extrema pobreza ko’ã plaza oimeháme gobierno nacional-gui tesaráipe. He’i ko’ã indígena guaraní ohundívo tekoha, péva nomýiri umi autoridad nacional ombohováivo hemikotevême ha oimévo ka’aguy oka gotyo ha péicha oikove umi recurso natural haimete ipokãv ohóvo chuguikuéra.
Oñeporandúvo umi gobierno Ecuador omoirûva comunidades indígenas, ombohovái sí, umi aborígen tetã Ecuador-gua opu’ã umi mburuvichakuéra nombohovái ramo imba’ejerúre. Omombe’u ko’ã indígena ecuatoriano oreko ika’aguy (reserva ecológicas), oreko 10 ha 20 hectárea Amazonia, ojapóva opáichagua hi’upyrã yuca (mandioca), plátano verde (pakova) , arroz, canela ha omoñemuña vaka, ha avei oguahê chupekuéra educación.
Upéicha omokyre’ÿ indígena guaraníes ojeruréva gobierno orekóva yvy vírgen ha educación ha’éva tape okakuaa haguã. Omoañete ha’e peteî bachiller ha orekóva mecanico industrial, nomba’apóiva iprofesiónme ogustágui ichupe oikundaha tetãnguéra ha péicha oparticipa umi taller orfebrería-pe.
He’i ha’e omba’apóha artesaníape ojapóvo mbo’y (collares), namichãi (aretes), pulserita ha ambue tembiapo orfebrería ha’éva filigrana omjoajúvo umi alambre de cobre, alpaca, bronce ha ovende oguatávo Sudamérica rehe.
