Elaboración de vorí vorí en guaraní

Imagen sin descripción
GENTILEZA

Ko’ápe reikumbýta mba’e remoñe’eva ha rehendúva ñe’epoty tembi’u apo rehegua.

I. Emaña ta’ãngáre ha ere mba’épa rehecha.

II. Emoñe’ẽ ko ñe’ẽpoty.

Ñapu’ãke mitã

ñamoĩ ytaku,

ta’imimói avati,

morotĩvakena.

Topupu sapy’a,

jaisu’u, ñaha’ã,

aníke ichipa.

#

Yvytu toipeju,

ñamokã, taipiru,

jajoso taiku’i

angu’ápe ojovái

toiko ñembiso,

ñembiso jeguaka,

toĩmba hu’itĩ

yrupẽ jagueru,

ñambogua taipotĩ

rora topyta

vori ári ğuarã:

kambýre ja’u

mbarete tome’ẽ.

#

Hu’itĩ taijaty

vorirã memete,

kesu, avati,

ñandy ha juky.

Ryguasu rykuere

jaiporu jehe’a,

tahe’õ ha tahe.

Kuã apy tojuasa,

toikytĩ, tojopy

apu’a joaite,

mbaipýnteke ani

vorígui oikopa.

Ha pe amogotyove

japepo topupu,

ryguasu tombojy.

Hu’ũmbávo ho’o

vori tajaity

topupu oñondive

tojypa pya’ete,

tovevúi, topu’ã,

tahaku, jaipeju.

Voríma ja’u,

ja’úke vori,

vorínteko he.

Ñe’ẽndy

1. Hu’itĩ: harina.

2. Yrupẽ: colador.

3. Mbogua: colar, cernir.

4. Mbarete: fuerza.

5. Kuã apy: yema del dedo.

6. Japepo: olla.

7. Pya’ete: rápido.

8. Ho’o: su carne.

9. Oñondive: juntos.

10. He: rico, delicioso.

III. Embojoaju.

1. Ñapu’ãke mitã. (______) Que se ablande el maíz.

2. Ñamoĩ ytaku. (______) Que sea el blanco.

3. Ta’imimói avati. (______) Que no se ablande de más.

4. Morotĩvakena. (______) Que hierva un rato.

5. Topupu sapy’a. (______) Mordamos, probemos

6. Jaisu’u, ñaha’ã. (______) Levantémonos, niños.

7. Aníke ichipa. (______) En el mortero frente a frente.

8. Yvytu toipeju. (______) Que el viento sople.

9. Ñamokã, taipiru. (______) Sequemos, que se desidrate.

10. Angu’ápe ojovái. (______) Pongamos agua caliente.

IV. Emongurusu mba’emba’épa reikotevẽ rejapo hag̃ua vori vori

Kumanda - kesu - pakova - avati - aramirõ - juky - asuka-ryguasu rupi’a - ryguasu rykuere - arro - ñandy - mbusia

V. Eiporavo ha ehai mba’éichapa oje’e guaraníme.

taipotĩ - tahe - tahe’õ - toiko - toĩmba - toikytĩ - tojopy - tojuasa - tome’ẽ - topyta

1. Que haya todo:

2. Que haya:

3. Que esté limpio/a:

4. Que se quede:

5. Que esté húmedo/a:

6. Que esté rico/a:

7. Que se crucen:

8. Que corte:

9. Que apriete

10. Que dé/den:

VI. Ehai mba’éichapa oje’e castellano-pe.

1. Topupu:

2. Tombojy:

3. Tovevúi:

4. Topu’ã:

5. Tahaku:

6. Jaipeju:

7. Jaiporu:

8. Jehe’a:

9. Amogotyove:

10. Hu’ũmbávo: